Šimo Ešić

Šimo Ešić je bosanskohercegovački pjesnik za djecu, dramski pisac, pripovjedač i novinar. Njegova djela su obavezan dio školskih lektira i prevedena su na nekoliko svjetskih jezika. Ešić je osnivač nekoliko izdavačkih kuća u Bosni i Hercegovini i Njemačkoj. Od 1990. godine radi kao slobodni umjetnik i živi u Tuzli i Njemačkoj. Član je Društva književnika Bosne i Hercegovine i Društva hrvatskih književnika.

Obrazovanje

Studij jezika i književnosti završio je 1976. godine.

Privatni život

Rođen je 6.2.1954. godine u mjestu Breze kod Tuzle. Sedmo je dijete Ive i Katice Ešić. Njegova obitelj nije bila bogata pa je Šimo odjeću i obući nasljeđivao od starije braće i sestara. Otac bi im jednom mjesečno, kad bi primio svoju rudarsku plaću, kući donosio čokoladu. Iako nisu imali mnogo novca, ljubavi i obiteljske topline bilo je u izobilju.

Knjige je zavolio vrlo rano, a jednom prilikom je rekao da nije ni imao izbora. Nisu imali radio, a televizor je prvi put vidio tek kad je bio osmi razred osnovne škole pa su knjige bile njegov jedini prozor u svijet.

Posao

Ešić je od 1975. godine radio kao novinar Radio Tuzle, a od 1976. do 1988. je bio novinar na radio-televiziji Sarajevo. Radio je i kao urednik u izdavačkoj kući “Univerzal” u Tuzli.

Novinarski poziv je napustio kada je prvi put dobio zadatak koji se kosio s novinarskom etikom i koji je on smatrao nedostojnim te profesije. Pozvan je na razgovor kod odgovornog urednika koji mu je ponovno naredio da obavi zadatak, nakon čega je Ešić njemu ponudio svoj magnetofon da on to odradi. Tog mu je mjeseca plaća bila umanjena za dvadeset posto, iako je trebala biti uvećana za tolik, jer je tog mjeseca dobio nagradu za najbolju reportažu. Nakon toga je razdužio opremu i napustio novinarstvo.

U književnosti se javlja prvom zbirkom pjesama “Zdravica na kraju djetinjstva”, koja je objavljena 1975. godine. Nakon toga su uslijedila djela “Vezena torbica”, “Rudarev kućerak”, “Pola igra, pola zbilja”, “Buntovno selo na dlanu”, “Garavo sunce”, “Šuma”, “Šta li mrda iza brda” i “Putovanka”.

Uređivao je biblioteku “Krug radosti”. 1988. godine postaje član Udruženja pisaca Njemačke, a od 1990. godine djeluje kao slobodni umjetnik. U Bosni i Hercegovini i Njemačkoj je osnovao nekoliko izdavačkih kuća: “Bambi”, “Bosanska riječ – Das Bosnische Wort” i “Drugari”.

Šimo Ešić je pokretač književne manifestacije “Oktobarska poetska drugovanja”, koja se održavala u Tuzli. S Branislavom Štumfom i Vinkom Krajtmajerom je osnovao Međunarodni dječji festival Vezeni most i festival dječje pjesme Majski cvijet. Osnivač je i nevladine organizacije Društvo prijatelja knjige “Mali princ”.

U razdoblju od 1997. do 2012. godine objavio je sljedeća djela: “Bijeli svijet, šareni svijet”, “Prvarica”, “Zrnce sreće”, “Vrelo ljepote”, “Mislilice i štoštaljke”, “Djeca rastu”, “Kako se crta sunce”, “Prva ljubav treći put” i “Izmislionica u selu Pričevac”.

Napisao je i radio-igre “Amela” i “Zeleni šeširić” te kazališne komade “Tajna sehare”, “Igra do igre” i “Oživjele stvari”. Koautor je nekoliko udžbenika i priručnika za osnovne škole.

Cijeli svoj život posvetio je djeci i radu s djecom, a svojim književnim djelom i kulturnim angažmanom godinama doprinosi razvoju i afirmaciji dječje književnosti u BiH i regiji.

2018. godine je obilježio 50 godina umjetničkog rada i tom prilikom mu je posvećen Treći festival Teatra kabare Tuzla.

Najveća postignuća

Šimo Ešić je zastupljen u brojnim izborima i antologijama u BiH, Crnoj Gori, Hrvatskoj, Makedoniji, Srbiji i Sloveniji te u prestižnom leksikonu “Tko je tko u Njemačkoj” i antologiji “Egzil”.

Njegova su djela prevedena na albanski, bugarski, engleski, talijanski, njemački, mađarski, turski, ruski, poljski i švedski jezik.

Dobitnik je brojnih nagrada i priznanja, a neka od njih su: glavna književna nagrada Festivala humora za djecu Zlatno Gašino pero za književni opus i stvaralački doprinos vedrini djetinjstva, prestižna nagrada Nasiha Kapidžić-Hadžić za pjesnički opus, Vijenac stare masline za doprinos razvoju dječje književnosti, nagrada Fondacije za kinematografiju BiH za scenarij za crtani film “Bijeli svijet, šareni svijet”, nagrada izdavača i knjižara BiH Najbolji urednik, nagrada Udruženja izdavača i knjižara BiH za životno djelo u književnosti za djecu i dr.