Umihana Čuvidina

Umihana Čuvidina bila je bosanskohercegovačka pjesnikinja. Pjesme je počela pjevati nakon zaručnikove pogibije u vojsci. Njezina jedina pjesma sačuvana u izvornom obliku je epos od 79 stihova u osmercu i desetercu. Izvor njezinih pjesama je individualno iskustvo i osjećanja, a ne zajedničko iskustvo i pripadanje kolektivu koje je do tada prevladavalo u poeziji.

Privatni život

Rođena je oko 1794. godine u sarajevskom naselju Hrid. Odrastala je u obrtničkoj obitelji. Službeni podaci o njoj ne postoje jer nije ispunjavala nijedan od četiri obavezna uvjeta da bude upisana.

Bila je zaručena sa Sarajlijom Čamdži Mujom koji je poginuo 1813. godine. Umihana se zbog velike žalosti nikada nije htjela udavati, a nakon zaručnikove smrti počela je pjevati pjesme o njemu.

Smatra se da je preminula oko 1870. godine u Sarajevu i da je sahranjena “pod Gajem” na Hridu.

Posao

O Umihani Čuvidini se ne zna puno jer su o njezinom životu sačuvani samo oskudni podaci, a njezina poezija se postupno pretopila u narodnu pa zbog toga neki povjesničari njezine pjesme svrstavaju u narodne.

Jedna njezinih pjesama koja je ostala sačuvana je pjesma “Sarajlije iđu na vojsku protiv Srbije” koju je ona spjevala prije nego je poginuo njezin zaručnik. Radi se o eposu od 79 stihova u osmercu i desetercu.

Postoje dvije verzije ove pjesme, jedna je sačuvana u Mostaru, a druga u Travniku. Prvu pjesmu zabilježio je Kamilo Blagajić iz Travnika, a nastala je između 1827. i 1850. godine. Pjesmu iz Mostara je prema kazivanju svoje majke Nazife zabilježio Mehmed Dželaluddin u svojoj klasičnoj zbirci.

Pjesma je napisana čistim narodnim jezikom, samo su na mjestima u kojima se opisuje janjičarska odjeća upotrijebljeni turcizmi. Po unutarnjim i stilskim kvalitetama, pjesma se ne razlikuje od narodne epsko-lirske pjesme i predstavlja zanimljiv pokušaj poetskog stvaranja po ugledu na nju.

Umihana Čuvidina je potekla iz sredine u kojoj je narodna pjesma bila njegovana i cijenjena, a živjela je u vrijeme punog procvata narodne lirske poezije. Zbog toga je razumljivo da je nastavila tradiciju uspješnog lirskog i epskog pjevanja.

Njezine pjesme nose oznake izvornog stvaranja, a “Čamdži Mujo i lijepa Uma” je prva pjesma kojom je ona, inspirirana lirskom narodnom pjesmom, opjevala vlastitu tragediju. U toj pjesmi je otpjevan i povijesni događaj, bitka kod Loznice 1813. godine, u kojoj je poginuo njezin zaručnik.

Umihana je cijeli život pjesmama oplakivala Muju, a odricanje od “normalnog” života je istovremeno izazivao divljenje i sažaljenje pa se o njezinoj ljubavi počelo pričati još za njezinog života. Mnogi su njezinu odluku da se nikad ne udaje smatrali ludošću, ali ogromna ljubav i bol zbog zaručnikove smrti su u njoj probudili književni dar pa je Bosna dobila prvu pjesnikinju Muslimanku.

Najveća postignuća

Umihana Čuvidina bila je prva pjesnikinja Muslimanka i jedna od prvih pjesnikinja na bosanskom jeziku. Bila je jedina žena u BiH koja je pisala alhamijado poeziju.

Ako ste u tekstu pronašli grešku ili želite nešto dodati, javite nam to u komentaru ispod biografije. Ako želite da objavimo biografiju koje još nema na stranici, pošaljite nam e-mail na adresu [email protected].

Komentiraj

*