Blaž Slišković

Blaž Slišković je bivši bosanskohercegovački nogometaš i nogometni trener kojega su osamdesetih godina nazivali balkanskim Maradonom. Bio je poznat po svojim čuvenim udarcima iz kuta, a igrao je na poziciji veznog igrača. Igračku je karijeru završio u Zrinjskom iz Mostara, a nakon toga postaje trener.

Privatni život

Rođen je 30.5.1959. godine u Mostaru. Njegova obitelj je podrijetlom iz Trna kod Širokog Brijega, a njegov djed je kao mladić došao u Mostar. Bio je HSS-ovac i jako blizak prijatelj s prvim čovjekom HSS-a Vladkom Mačekom  pa je Blažev otac dobio ime Vladko, iako su ga svi zvali Vlado.

Vlado Slišković se također bavio nogometom. Bio je igrač Veleža, a kasnije nogometni sudac u prvoj ligi.

On sam je nogomet počeo igrati na ulici. Nakon škole, zadaće i ručka, jedva je čekao da ga netko pozove da igra. Kuću bi napuštao u četiri sata popodne i ne bi se vraćao sve dok se ne bi smračilo. U početku je nogomet shvaćao samo kao vrstu razonode, a ozbiljnije se bavio plivanjem i košarkom.

Zbog njegovog načina života, ali i spleta drugih okolnosti, popularno zvani Baka nije ostvario karijeru kakvu je mogao imati igrač takve kvalitete.

Iako je na terenu mogao ono što drugi nisu i bio pravi virtuoz s nogometnom loptom, u životu je bio boem. Znao je dolaziti na utakmice nakon neprospavane noći te bježati iz karantena i s priprema za jugoslavensku reprezentaciju. Ne krije da je volio noćni život i jednom je prilikom rekao da bi to promijenio kad bi mogao vratiti vrijeme te da bi se više posvetio karijeri.

Godine 1981. oženio se poznatom jugoslavenskom rukometašicom Svetlanom Kitić. Bili su najpoznatiji sportski paru u bivšoj državi i novine su u to vrijeme bile pune priča o njihovom životu i braku.

Svi su smatrali da će ga taj brak odvesti u Partizan ili Zvezdu, ali on je izabrao Hajduk. Njegov i Svetlanin brak je nakon samo četiri mjeseca završio razvodom.

Sa sadašnjom suprugom ima kćer Hanu, bivšu rukometašicu, i sina Vladimira, bivšeg igrača Zrinjskog.

Posao

Blaž Slišković je karijeru započeo u Veležu za koji je igrao od 1976. do 1981. godine. Za mostarski je klub nastupio 121 put i postigao 25 pogodaka.

Iz Veleža odlazi u splitski Hajduk gdje ostaje do 1986. godine. Za Hajduk je odigrao 101 utakmicu i postigao 23 pogotka. 1985. godine bio je izabran za najboljeg nogometaša bivše države.

S 28 godina odlazi u Olympique Marseille. U Francuskoj se zadržao godinu dana i za to vrijeme je nastupio u 29 utakmica, u kojima je postigao šest pogodaka.

Nakon toga je od 1987. do 1988. godine igrao za Pescaru, zatim za Lens (1988.-1989.), Mulhouse (1989.-1990.), Rennes (1991.-1992.) pa opet za Pescaru (1992.-1993.).

Godine 1993. počinje igrati za Hrvatski dragovoljac i ondje ostaje do 1996. godine, nakon čega prelazi u Zrinjski Mostar za koji je igrao do 1998. godine – do kraja svoje igračke karijere.

Za reprezentaciju Jugoslavije nastupio je u 28 utakmica i postigao tri gola. Iako su mu mnogi predviđali veliku karijeru u inozemstvu, njegov nesportski način života te divljački start na njega u utakmici Hajduka protiv OFK Beograda na Karaburmi i lom noge onemogućili su mu napredak, kao i nastup na Svjetskom prvenstvu 1982. godine.

Utakmicu života za jugoslavensku reprezentaciju Blaž Slišković je odigrao 1984. godine protiv Italije, u kvalifikacijama za Olimpijske igre u Los Angelesu. Od pet pogodaka koje je imala Jugoslavija, njegova su bila dva, a bio je asistent i za još dva pogotka.

Po završetku svoje igračke karijere postaje nogometni trener. Vodio je klubove Brotnjo i Posušje, a 2002. godine postaje izbornik reprezentacije Bosne i Hercegovine s kojom je bio na pragu plasmana na Svjetsko prvenstvo u Njemačkoj 2006. godine.

Nakon nekoliko godina vođenja reprezentacije i poraza od Mađarske od 3:1, 2006. godine podnosi ostavku na mjesto izbornika.

U međuvremenu je od 2004. do 2005. godine vodio Hajduk iz Splita. Splitski klub je tada osvojio titulu prvaka Hrvatske, a Sliškovića je osam kola prije kraja prvenstva smijenio Igor Štimac. On je tada sudski tužio Hajduk jer nije smatrao pravednim da dobije otkaz osam kola prije kraja prvenstva i da se Štimac kasnije okiti naslovom prvaka.

Štimac je kasnije jednom prilikom izjavio da su Blaža Sliškovića smijenili igrači koje je trenirao. Rekao je da su Kranjčar, Leko, Vejić, Neretljak i drugi igrači dolazili u ured i tražili da se trener smijeni. Dodao je kako je Baka ignorirao svoje obaveze, nije dolazio na trening te je “davao važnost listiću na kladionici, a ne svom poslu”.

Slišković je na to uzvratio da su Štimac i predsjednik Hajduka Branko Grgić tada klečali pred njim i govorili da ih jedino on može spasiti od bijesa Torcide. Istaknuo je da je on u to vrijeme bio izbornik reprezentacije BiH i nije bio prisiljen prihvatiti tu ponudu, ali je pristao i doveo Hajduk na prag titule i onda je smijenjen. Tvrdi da se tijekom cijelog mandata ponašao profesionalno i da to što je par puta viđen u kladionici ne znači ništa.

Nakon Hajduka vodio je i klubove Zrinjski Mostar, KF Tirana, Unirea Alba Iulia, Široki Brijeg, Al-Ansar, Quindao Jonoon F.C., a zatim opet Široki Brijeg i od 2017. godine Zrinjski Mostar s kojim je osvojio naslov prvaka Premijer lige BiH.

U ožujku 2018. godine je kažnjen utakmicom suspenzije i novčanom kaznom od 500 KM zbog komentara na račun rada Nogometnog Saveza BiH.

Nakon što je dva puta zaredom osvojio titulu prvaka BiH sa Zrinjskim, u lipnju 2018. godine odlučio je dati ostavku na mjesto trenera. Iz Zrinjskog su objavili da je Slišković trenersku poziciju napustio na osobni zahtjev i dodali da će dobiti novu funkciju s mogućnosti odlaska ako pronađe novi angažman.

Klub je nakon toga dva mjeseca vodio Ante Miše. Zrinjski je s njim u kolovozu 2018. godine sporazumno prekinuo suradnju, a Slišković se opet vratio na trenersku klupu.

Najveća postignuća

Blaž Slišković bio je igrač zbog čijih su virtuoznih poteza s loptom navijači dolazili na stadion. Znao je zabijati golove čak i direktnim udarcem iz kornera.

Godine 1985. proglašen je najboljim nogometašem bivše države.

Legendarni Zinedine Zidane je 2007. godine izabrao Sliškovića u najbolju ekipu Marseillea svih vremena,

Sa Zrinjskim je dva puta zaredom osvajao titulu prvaka Bosne i Hercegovine.

Komentiraj

*