Bakir Izetbegović je bosanskohercegovački političar i član Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz reda bošnjačkog naroda. Sin je Alije Izetbegovića, prvog predsjednika Predsjedništva Republike BiH. Za vrijeme rata u BiH bio je angažiran kao osobni tajnik svog oca Alije. U njegovoj službenoj biografiji stoji da je aktivno sudjelovao u izgradnji Sarajevskog tunela i pripremama za rat.
Njegova politika se oslanja na podršku islamskih zemalja, osobito Turske i često ističe prijateljske odnose između BiH i Turske.
Obrazovanje
U Sarajevu je završio osnovnu i srednju školu te Arhitektonski fakultet 1981. godine.
Privatni život
Rođen je 1956. godine u Sarajevu, kao dijete Alije i Halide Izetbegović. Suprugu Sebiju Izetbegović je upoznao 1982. godine, a imaju jedno dijete, kćer Jasminu. Jasmina je rođena 1984. godine u Nizozemskoj. U Sarajevu je završila Likovnu akademiju, Odjel za grafički dizajn. Školovanje je nakon toga nastavila u Amsterdamu, gdje je završila poslijediplomski studij i kasnije postala vlasnica i direktorica marketinške agencije FabCat Creative. Jasmina se 2021. godine u Sarajevu udala za Ćamila Humakčića, poduzetnika koji je vlasnik IT tvrtke u Njemačkoj. Svjedok na vjenčanju Jasmine i osam godina mlađeg Ćamila bio je turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan.
Sebija Izetbegović je profesorica na Medicinskom fakultetu u Sarajevu i generalna direktorica Kliničkog centra Sveučilišta u Sarajevu. Njezin dolazak na mjesto direktorice Kliničkog centra je bio glavna tema medija, a nekoliko tisuća Sarajlija je izašlo na ulice kako bi podržali ostanak bivšeg ravnatelja jer su bili uvjereni da njezino imenovanje ima veze s politikom. U travnju 2018. godine se spominjala kao službeni kandidat SDA za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH, ali se krajem svibnja zahvalila na ukazanoj časti i rekla da je njezina namjera nastaviti raditi na poboljšanju zdravstvenog sustava.
Prema informacijama koje su poznate javnosti, Bakir i njegova supruga su vlasnici kuće i zemljišta u Sarajevu koji su procijenjeni na 185.000 KM, Sebija je vlasnica apartmana na Bjelašnici vrijednog 100.000 KM. Zajedno s direktorom Sarajevske regionalne razvojne agencije Ševkijom Okerićem su 2015. godine u sarajevskom elitnom naselju Poljine kupili zemljište vrijedno 250.000 KM.
Posao
U razdoblju od 1982. do 1991. godine je radio kao konzultant u sarajevskoj firmi “Konsalting”, a nakon toga odlazi na dužnost direktora Zavoda za izgradnju kantona Sarajevo i na toj funkciji ostaje do 2003. godine.
U politiku se uključio još 1990. godine kad postaje član Stranke demokratske akcije (SDA), čiji je osnivač bio njegov otac koji ga je u razdoblju od 1992. do 1994. godine angažirao kao osobnog tajnika u svom kabinetu. O Bakirovoj ulozi u ratu su ispričane brojne priče, ali u javnosti je ostao upamćen njegov televizijski sukob sa Željkom Komšićem, tadašnjim kolegom iz državnog Predsjedništva. Naime, Komšić mu je gostujući u jednoj emisiji na Federalnoj televiziji poručio da je “u ratu sjedio kod oca u kabinetu”.
Na Općim izborima 2000. godine je bio kandidat za poslanika u Skupštini Kantona Sarajevo, a za poslanika je izabran s 6.729 glasova birača. U razdoblju od 2000. do 2002. godine je obavljao funkciju predsjedavajućeg Kluba poslanika SDA u Skupštini Kantona Sarajevo. 2002. do 2006. godine je bio član Predsjedništva SDA i poslanik u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije BiH. U međuvremenu je 2003. godine postao potpredsjednik SDA i tu je funkciju obavljao do 2009. godine.
Dužnost predsjedavajućeg Kluba poslanika SDA u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH je obavljao od 2006. do 2010. godine, a u istom razdoblju je bio na funkciji predsjedavajućeg delegacije Bosne i Hercegovine u Vijeću Europe.
Bakir je 2008. godine podržao tadašnjeg čelnika stranke Sulejmana Tihića koji se ogradio od ekstremizma odbacivanjem zahtjeva za ukidanjem Republike Srpske. Tihić je u to vrijeme ušao u Prudski proces s predsjednikom SNSD-a Miloradom Dodikom i predsjednikom HDZ-a Draganom Čovićem bio uključen u Prudski proces unutar kojeg su kao predstavnici tri nacionalne stranke raspravljali o federalizaciji Bosne i Hercegovine i ustavnim promjenama. Tihić je od dijela stranke dobio oštre kritike jer su smatrali da je za vrijeme pregovora dao previše ustupaka, a Izetbegović je tada najavio da će mu se suprotstaviti na izborima za predsjednika stranke. U tome su ga snažno podržavali tvrdolinijaši, a s obzirom na to da je Bakir, iako se od njih ograđivao, ipak javno podržavao Tihićeve postupke, izazvao je konfuziju i krizu u SDA.
Peti kongres SDA koji je održan u svibnju 2009. godine je obilježen žestokom raspravom između članova stranke, a Tihić je unatoč kritikama s 425 glasova ponovno izabran za predsjednika SDA. Izetbegović je završio na drugom mjestu, a iza njega se našao Adnan Terzić.
Izetbegović je kao kandidat SDA na Općim izborima 2010. godine izabran za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH. 2013. godine je Ustavnom sudu BiH podnio zahtjev za ocjenu ustavnosti 9. siječnja kao Dana Republike Srpske i naveo da je način obilježavanja ovog praznika protivan principima pluralnosti i sekularizma utemeljenog u Ustavu BiH.
Izetbegovića je 2013. godine stručni tim jugoistočne Europe za borbu protiv terorizma i organiziranog kriminala optužio za pomoć i podršku vehabijama, a Fahrudin Radončić, koji je u to vrijeme bio ministar sigurnosti BiH je izjavio da su SDA i Izetbegović doveli vehabije u BiH i da ne čine dovoljno da se spriječi širenje tog pokreta u zemlji.
Izetbegović je na Programsko – izbornoj konferenciji SDA održanoj u veljači 2014. godine u Sarajevu izabran za zamjenika predsjednika SDA. U svibnju 2015. godine je održan Šesti kongres SDA-a na kojemu je izabran za predsjednika stranke, a protukandidati su mu bili Irfan Ajdanović i Šemsudin Mehmedović. Izetbegović je dobio 590 glasova, dok je Mehmedović imao 159, a Ajanović četiri glasa.
Na njegov prijedlog, a uz suglasnost bošnjačkih stranaka, nevladinog sektora i pravnih stručnjaka, je 23.2.2017. godine Međunarodnom sudu pravde u Hagu predan zahtjev za reviziju presude po tužbi Bosne i Hercegovine protiv Srbije za genocid i agresiju. Zahtjev je predao Sakib Softić, a odluka je donijeta bez suglasnosti druga dva člana Predsjedništva BiH, Dragana Čovića i Mladena Ivanića. Sud je u ožujku te godine odbacio legitimitet Softića kao agenta BiH jer nije bilo suglasnosti sva tri člana Predsjedništva BiH.
20.5.2018. godine je u zgradi Predsjedništva BiH primio turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana koji je bio u jednodnevnoj radnoj posjeti BiH. Centralni događaj posjete je bio Kongres Unije europskih turskih demokrata UETD, na kojemu se Erdogan u okviru predizborne kampanje obratio nekoliko tisuća prisutnih gledatelja. Na Kongresu je govorio i Izetbegović, a s govornice je poručio Turcima da je Erdogan čovjek kojeg im je poslao Bog i da imaju obvezu biti na njegovoj strani, koju je on nazvao pravom stranom.
Najveća postignuća
Bakir Izetbegović se u svojoj službenoj biografiji pohvalio nekima od, kako kaže, brojnih političkih i društvenih aktivnosti kojima je dao svoj doprinos pa tako stoji da je od 1995. do 1997. godine bio član Upravnog odbora Fudbalskog kluba Sarajevo, nakon toga je do 2000. godine bio član Upravnog odbora košarkaškog kluba Bosna, bio je član Sabora Islamske zajednice BiH te član upravnog odbora muslimanskog humanitarnog društva Merhamet. Vodio je projekte za obnovu Mostara i Sarajeva te organizirao i pomagao izgradnju džamija u Sarajevu.
Komentiraj