Željko Komšić

Željko Komšić je bosanskohercegovački političar, nekadašnji visoki dužnosnik i potpredsjednik SDP-a BiH. Diplomirani je pravnik, ali je vrlo malo vremena proveo radeći u struci. 2012 godine napušta SDP BiH, a sljedeće godine osniva Demokratsku frontu. Tri puta je biran za hrvatskog člana Predsjedništva BiH.

Obrazovanje

Završio je Osnovnu školu Bane Šurbat u Sarajevu, a zatim III gimnaziju u Sarajevu. Na Pravnom fakultetu u Sarajevu je diplomirao 1988. godine, a 2003. je završio School of Foreign Service na Sveučilištu Georgetown u Washingtonu.

Privatni život

Rođen je 20.01.1964 godine u Sarajevu, u obitelji Marka i Danice Komšić. Njegov otac je po nacionalnosti bio Hrvat, a majka Srpkinja. Ona je poginula tijekom rata u Sarajevu.

Željko je u braku sa Sabinom Komšić koja je po zanimanju građevinski tehničar. Sabina podržava svog supruga u svemu što radi, ali nije zainteresirana za politiku i ne voli se puno pojavljivati u javnosti. Ona i Željko su se upoznali prije rata, a živjeli su istoj zgradi. Vjenčali su se u ljeto 1996. godine, a nekoliko godina kasnije dobili su kćer Lanu.

Prema imovinskom kartonu, Komšić je vlasnik stana u Sarajevu vrijednog 150.000 KM, a supruga je suvlasnica vikendice i zemljišta koje su ona i brat naslijedili od roditelja te apartmana na Vlašiću.

Posao

Željko Komšić je tijekom 1992. godine radio u Zavodu za mirovinsko osiguranje BiH. Za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini bio je član Armije BiH, a za zasluge u ratu je dobio i priznanje Zlatni ljiljan.

U razdoblju od 1996. do 1998. godine je radio u Ministarstvu za raseljena lica i izbjeglice Federacije BiH, a u međuvremenu je postao član Socijalističke partije BiH. Od 1998. do 2000. godine je bio predsjednik Gradskog vijeća Grada Sarajeva. Nakon toga je izabran u Skupštinu općine Novo Sarajevo, a kasnije postaje načelnik te općine.

Od 2003. do 2004. godine je bio zamjenik gradonačelnika Grada Sarajeva, a u isto vrijeme je upravljao konzultantskom tvrtkom Revicon d.o.o. iz Sarajeva. Poslije toga je izabran za načelnika Općine Novo Sarajevo i na toj funkciji ostaje sve do 2006. godine.

Na Općim izborima koji su se održali 2006. godine, Željko Komšić je sa 116.062 glasa, odnosno 39,56 posto glasova izabran za hrvatskog člana Predsjedništva BiH. Za srpskog člana je tada izabran Nebojša Radmanović, a za bošnjačkog Haris Silajdžić.

Dio Hrvata u BiH je tada burno reagirao na izbor Željka Komšića za hrvatskog člana Predsjedništva. HDZ je njegovu pobjedu nazvao nelegitimnom jer je izborni sustav omogućio Bošnjacima da glasaj za Komšića. Isti stav su imale i druge hrvatske stranke u FBiH.

I na sljedećim izborima, održanima 2010. godine, Komšić je ponovno izabran za hrvatskog člana Predsjedništva. Radmanović je također dobio još jedan mandat, a za bošnjačkog člana predsjedništva izabran je Bakir Izetbegović.

Komšić 2012. godine napušta SDP BiH, čiji je član bio od 1997. do 2003. godine. Razlog njegovog odlaska bilo je neslaganje sa Zlatkom Lagumdžijom. Sljedeće godine osnovao je stranku Demokratska fronta i izabran je za njezinog prvog predsjednika.

Stranka je na Općim izborima koji su se održali 2014. godine u Bosni i Hercegovini osvojila 15,33 posto glasova, a Komšić je izabran za poslanika u Parlamentarnoj skupštini BiH.

Na Općim izborima 2018. godine Komšić je s osvojenih 52.73% glasova opet izabran za hrvatskog člana Predsjedništva BiH. Pobijedio je Dragana Čovića iz HDZ-a koji je Komšićevu pobjedu nazvao nelegitimnom, a izrazio je i uvjerenje da iza njegove pobjede stoji SDA.

Njegova pobjeda je opet izazvala burne reakcije, a u nekoliko općina s većinskim hrvatskim stanovništvom proglašen je nepoželjnim.

Najveća postignuća

Njegove pobjede na izborima osporavane su zbog Izbornog zakona, ali činjenica je da je Željko Komšić tri puta izabran za hrvatskog člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine.

Komentiraj

*